HR | EN
 
 
unesite e-mail:
želim primati
ne želim
 

Obitelj Patačić

Zajezda je bio glavni dvorac obitelji Patačić, staroga hrvatskoga plemićkog roda koji se početkom 16. stoljeća doselio u Hrvatsko zagorje iz Bosne...

Zajezda je bio glavni dvorac obitelji Patačić, staroga hrvatskoga plemićkog roda koji se početkom 16. stoljeća doselio u Hrvatsko zagorje iz Bosne. Najstariji poznati Patačić je Nikola koji se 1536. godine oženio Katarinom Herkffy i po njenom posjedu Milen ili Zajezda uzeo predikat »de Zajezda« koji su Patačići zadržali do svog nestanka. Stvarni vlasnici Zajezde postali su Patačići 1555. godine kraljevom darovnicom. Kralj Maksimilijan II. obnovio je darovnicu 1562. godine, a kralj Rudolf II. potvrdio im je plemstvo 1608. godine. Nikola Patačić imao je dva sina, Petra i Ivana. Petrovo potomstvo izumrlo je u četvrtoj generaciji, a svi daljnji Patačići potječu od Ivana. Obitelj se počela bogatiti u doba Ivanova unuka Stjepana (1576.-1636.) koji je obavljao dužnost protonatora kraljevine Slavonije i namjesnika banske časti. Sa ženom Barbarom Beković izgradio je dvorac u Krkancu.
Vjerojatno najpoznatiji Patačić bio je Baltazar II. (1663.-1719.), Stjepanov unuk, dugogodišnji kraljevski savjetnik u Dvorskoj kancelariji u Beču. Kralj Josip I. postavio ga je 1707. godine za velikog župana Virovitičke županije i darovao mu je imanja Vrbovec i Rakovec, koja su nekad posjedovali Zrinski, a ostala su vlasništvo obitelji Patačić do smrti njezina posljednjeg člana. Baltazar je dobio i titulu baruna 1707. godine. Osnovao je društvo vinskih doktora »Pinta«, graditelj je obiteljske kapele u samostanskoj crkvi u Remetincu i pisac ljetopisa od 1687. do 1690. godine koji su kasnije izdali Kukuljević i Laszowski. Njegovim sinovima Aleksandru, Ludoviku i Gabrijelu podijeljeno je 1735. godine grofovstvo. Aleksandar (1697.-1747.) je bio pravnik i vrlo uvažena osoba na kraljevskom dvoru. Autor je poznatog djela "Status familiae Patachich" koje je 1740. godine izdao u Beču u povodu stjecanja grofovske titule. Gabrijel (1698.-1745.) je bio erdeljski biskup i kaločki nadbiskup. Pri diobi imanja nakon očeve smrti pripalo mu je imanje Vidovec i Krkanec. Ludovik (1699.-1766.) je bio veliki župan virovitički, a od 1760. godine i carski savjetnik. Dao je sagraditi kapelu i oltar sv. Josipa u crkvi u Zajezdi 1747. godine. Posjedovao je Zajezdu, Vrbovec, Rakovec, Vinicu, Sv. Iliju, Martijanec, Hrastovljan, Slanje, Preseku i Činkovec.
U obitelji Patačić isticao se u drugoj polovici 18. stoljeća grof Adam (1717.-1784.), kaločki nadbiskup, velikovaradinski biskup, hrvatski leksikograf, pjesnik i prijatelj glazbe. Ostavio je u rukopisu Dictionarium latina-illyricum et germanicum. Izdao je 1735. godine opsežnu disertaciju Croata Carolostadiensis. U Hrvatskoj je posjedovao imanja Kostel, Lović i Demerje. Adam Patačić je vodio poslanstvo kraljici Mariji Tereziji 1748. godine zahtijevajući od nje da za bana postavi Karla Batthyanya. Kao izaslanik Hrvatskoga sabora pred kraljicom je 1751. godine odlučno zastupao prava kraljevine Hrvatske.
Posljednji muški član obitelji Patačić bio je grof Bartol Patačić, sin Ivana i Eleonore rod. grof. Rindschmaul, a umro je 1817. godine. Potkraj života prodao je Zajezdu i još neka imanja s namjerom da od dijela novca osnuje zakladu za pomoć kmetovima u nevolji. Umro je u Martijancu, a zakopan je u župnoj crkvi u Remetincu kraj Novog Marofa, ispod Greben-grada. Bartol Patačić oženio je rođakinju Eleonoru, iz druge grane obitelji, kćerku baruna Franje Patačića i Katarine Keglević. Franjo je graditelj najljepše barokne palače u Varaždinu. Namjeravao je izgraditi i kazalište, ali mu je ponestalo novca. Eleonora Patačić (1770.-1834.) ostvarila je muževu ideju o zakladi za pomoć kmetovima. Ona je oporukom 1828. godine ostavila svoja imanja Vidovec, Guščerovec, Kalnik i dvije kuće u Varaždinu kmetovima na dobrima Vidovec, Guščerovec, Kalnik i Martijanec s naredbom da im se u slučaju nesreće dodijeli potpora. Upraviteljem zaklade Eleonora je imenovala Antuna pl. Kukuljevića-Sakcinskog kojeg je nakon njegove smrti 1851. godine naslijedio sin Ivan, a zatim je uprava zaklade povjerena županijskom blagajniku. Imanja iz oporuke prodana su 1860. godine na javnoj dražbi. Vidovec je kupio grof Karlo Erdödy, Kalnik i Guščerovec Metel Ožegović, palaču na Strossmayerovu trgu u Varaždinu kupio je grad, a baroknu palaču koju je gradio Eleonorin otac kupio je trgovac Kirović. Od prodanih nekretnina ustanovljena je zaklada od tadašnjih 70.833 forinti. Od kamata zaklade pomoć su dobili bivši kmetovi grofova Patačića od Zajezde.
Obitelj Patačić posjedovala je brojna dobra u Hrvatskoj i Štajerskoj. Osim već spomenutih posjeda, Patačićima su pripadala dobra Beretinec, Orehovica, Marčinkovo, Demerje, Kaštel, Zleč, Završje, Keleb, Gorica, dio Marije Bistrice, Grana, Maruševec, Budislavec i dr. Patačići su graditelji kapela u crkvama u Zajezdi, Remetincu kraj Novog Marofa, Lepoglavi i Belcu.


 
Download
Vi ste:
vlasnik/ca dvorca
potencijalni kupac
planiram posjet nekom dvorcu
generalno zainteresiran/a za temu dvoraca
ovdje sasvim slučajno