HR | EN
 
 
unesite e-mail:
želim primati
ne želim
 

Franjo barun Trenk

Hrabrost slavonskih vojnika i slavu kraljevina Hrvatske i Slavonije pronosio je Europom sredinom 18. stoljeća Franjo barun Trenk i njegovi panduri. Franjo Trenk dao je ime današnjem selu Trenkovo, te je trajno zabilježen u povijesti Hrvatske...

Hrabrost slavonskih vojnika i slavu kraljevina Hrvatske i Slavonije pronosio je Europom sredinom 18. stoljeća Franjo barun Trenk i njegovi panduri. Franjo Trenk dao je ime današnjem selu Trenkovo, te je trajno zabilježen u povijesti Hrvatske. U Slavoniji je posjedovao nekoliko velikih vlastelinstava: Brestovac, Pakrac, Pleternicu i Veliku u Požeškoj županiji te Nuštar u Srijemskoj županiji. Po krvi Prus (Nijemac), po rođenju Talijan, po državljanstvu Austrijanac, a po imanjima slavonski velikaš i Hrvat, Franjo barun Trenk je svojih 38 godina života burno proživio. Dva puta je bio osuđen na smrt i oba puta je to izbjegao, četrnaest puta je bio ranjen u nasljednom ratu boreći se za kraljicu Mariju Tereziju, izašao je 102 puta na dvoboj, a pričalo se da je sa svojima pandurima zarobio ili pobio oko 10.000 Francuza, Prusa i Bavaraca. Zbog svoje nepromišljene tvrdoglavosti, naglosti i silovitosti, ali i osobnog dostojanstva, krajem 1747. osuđen je na doživotnu tamnicu u Spielbergu kod Brna (Moravska) gdje je 1749. godine umro. U povijesti Austrijske Monarhije zabilježeno je njegovo ime kao ratnika koji se istaknuo u ratovima za austrijsko naslijeđe u tzv. Nasljednom ratu 1741.-1748. kada su mnogi europski vladari (Luj XV. francuski, Filip V. španjolski, Don Karlo napuljski, August III. poljski, Fridrik II. pruski, Karlo Emanuel sardinijski, Karlo Albert bavarski i dr.) osporavali Mariji Tereziji nasljedstvo Habsburške Monarhije nakon smrti njenog oca Karla VI., koji nije imao muškog nasljednika. Sjajne vojne uspjehe imao je Trenk sa svojih 1000-3000 pandura u Šleskoj (1741.-4172.), Bavarskoj (1742.-1743.), Bavarskoj i Češkoj (1744.-1745.) i Nizozemskoj (1746.). Vojna jedinica pod njegovim zapovjedništvom bila je poznata pod imenom Trenkovi panduri. Bila je to vojska sastavljena najprije od dobrovoljaca iz redova pomilovanih slavonskih hajduka, a kasnije i na silu zavojačenih slavonskih kmetova. Trenkovi panduri isticali su se hrabrošću, ali i nedisciplinom, nasiljem i pljačkom. Privlačili su pozornost svojom odjećom. Bili su obučeni na "turski način": crvena kapa, crvena kabanica s kapucnom, modre hlače, a pod vratom crvena marama. Od tada hrvatski vojnici često nose crvenu maramu po europskim ratištima iz koje se razvila kravata, nazvana po Hrvatima (lat. Croata) koji su je prvi nosili. Franjo barun Trenk smatra se i utemeljiteljem vojne glazbe. Po uzoru na turske jedinice njegovi panduri su imali glazbenu pratnju tzv. "tursku bandu" koju su sačinjavali dvanaest svirača na bubnjevima, činelama i frulama. Nakon Trenkovih pandura vojna glazba je uvedena u sve europske vojske.


 
Download
Vi ste:
vlasnik/ca dvorca
potencijalni kupac
planiram posjet nekom dvorcu
generalno zainteresiran/a za temu dvoraca
ovdje sasvim slučajno