HR | EN
 
 
unesite e-mail:
želim primati
ne želim
 

Krapinsko-zagorska županija


Naziv županije: KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

 

Površina: 1.224,22 km2
Broj stanovnika: 142.432
Ustrojstvo lokalne samouprave: _7 _ gradova _25_ općina _421_ naselje
Popis gradova i općina:
Krapina Bedekovčina, Budinščina, Desinić, Đurmanec, Gornja Stubica, Hum na
Zabok Sutli, Hraščina, Jesenje, Konjščina, Krapinske Toplice, Kraljevec na
Klanjec Sutli, Kumrovec, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi
Donja Stubica Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Sv. Križ Začretje, Stubičke Toplice,
Pregrada Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zagorska Sela, Zlatar Bistrica
Oroslavje
Zlatar



Kontakt informacije

Adresa: TAJNIŠTVO ŽUPANIJE, Magistratska ulica 1, 49000 Krapina
Telefon: 049/329-251
Faks: 049/329-255
E-mail: tajnistvo@kr-zag-zupanija.hr  
www.kr-zag-zupanija.hr  



1. Povijest

Prema dostupnim podatcima pisana povijest današnjeg područja Krapinsko-zagorske županije započinje krajem 12. stoljeća. Tijekom 13. stoljeća pa do polovice 14. stoljeća trajao je proces oblikovanja strukture naselja, koja čine današnje gradove i općinska središta Županije. Arheološke iskopine govore nam da razvoj nekih od današnjih gradova i općinskih središta Županije, seže mnogo dublje u prošlost od onoga što kazuju pisani izvori.
Na Hušnjakovu brdu pokraj Krapine pronađeni su ostatci špiljskog čovjeka koji je poznavao vatru i živio od lova. Pripadao je poznatoj prapovijesnoj kulturi (Premousterien), za što postoje dokazi od oko 1200 komada kamenog oruđa. Nalazište pračovjeka u Krapini jedno je od najvećih europskih nalazišta.
Stvaranje tisućljetnoga Rimskog carstva, također nije mimoišlo ove krajeve. Dokaze o njihovu boravku nalazimo na nekoliko mjesta. Primjerice u Mihaljekovu Jarku, s južne strane Krapine, pronađeni su 1895. godine žrtvenici boga Jupitera. Osim uz ceste na tragove Rimljana može se naići i uz termalne izvore i rudnike. O nazočnosti Rimljana na području Županije govori nam i spomenik iskopan u Loboru 1857. godine koji je smješten u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Nicanje srednjovjekovnih utvrđenih dvoraca (burgova, zamkova) na padinama brda na sjevernom dijelu Županije u 13. i 14. stoljeću te njihova pregradnja, započeta u doba borbi s Turcima nije dovelo do jačega grupiranja naseobina. Stanovništvo je i dalje ostajalo u svojim, mahom drvenim kućama, a napuštalo ih je tek u krajnjim trenutcima opasnosti, najčešće u doba turskih navala. Zbog toga nije bilo uvjeta za nastajanje većih naseobina odnosno gradskih središta. Za ostvarivanje tog procesa nedostajale su intenzivne prometne veze, trgovina i specijalizirani obrti, što su sve temeljni uvjeti za stvaranje gradskih središta. Ovisnost seljaka o feudalnim vlastelinstvima za koje su bili vezani, nije omogućavalo imigracije i povećanje pojedinih naselja. To su i osnovni razlozi što su se u kasnom srednjem vijeku samo dva mjesta počela oblikovati kao gradska središta - Krapina i Klanjec.
Povijesna Krapinska županija spominje se već 1222. godine u povelji Herceg Bele gdje se imenuje i Petar Knez iz Krapine kao glava Hrvatske plemenske župe. Hrvatsko-ugarski kralj Sigismund je 1399. godine uz posjed gradu Krapini (Castrum Carpone) dodijelio je poglavaru grada i titulu Velikoga župana zagorskog.
U doba najtežih turskih navala na Hrvatsku u krapinskoj je utvrdi održano pet Hrvatskih sabora (1598.,1599.,1600.,1605. i 1607. godine). Grad Krapina često je mijenjao svoje vlasnike. Najstariji vlasnici bili su ugarsko-hrvatski kraljevi, a osim njih gospodari su bili još knezovi Celjski, obitelji Keglević i Drašković, a posljednji gospodari grada bili su obitelji Lichtenberg i Ottenfels. U srednjem vijeku Krapina je bila važno razvijeno trgovište. Godine 1347. kralj Ljudevit dodijelio joj je povlasticu slobodnoga kraljevskoga grada. U to doba ona je bila središte Županije, kojoj su pripadali svi zagorski posjedi i dvorci. U 15. stoljeću pripojena je Varaždinskoj županiji.
Kraj 17. i cijelo 18. stoljeće u ovom kraju ostavilo je bogato naslijeđe dvoraca. Oni su obilježje zagorskoga kraja kao posljedica povijesnog i gospodarskog razvoja. Razvoj ukupnog područja Županije, kao i naselja koja čine današnja općinska središta i gradove, tijekom 19. stoljeća uglavnom je ostao po strani od glavnih gospodarskih zbivanja. Godine 1857. postojali su kotari: Klanjec, Krapina, Pregrada, Stubica, Toplice i Zlatar. Godine 1869. ustrojeno je osam kotara i to: Bistrica, Krapinske Toplice, Mihovljan, Novi dvori, Pregrada, Stubica, Sveti Križ Začretje i Zlatar. U razdoblju od 1869. do 1880. godine bilo je ponovno formirano pet kotara i to Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Pregrada i Zlatar koji su uglavnom u neizmijenjenim granicama postojali do 1955. godine. Početkom 1960-ih godina stvoreno je pet općina i to Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Zabok i Zlatar Bistrica, 1970-ih godina i općina Pregrada te se tako upravna struktura ovog područja sastojala od ukupno šest općina koje su sve do osamostaljenja Republike Hrvatske i stvaranja upravnog ustrojstva Krapinsko-zagorske županije, predstavljale temeljna administrativna središta na ovom području, s time da su ukinuti kotarevi.
Demokratske promjene početkom 1990.ih godina stvorile su na ovom području novi upravni ustroj. Formirana je Krapinsko-zagorska županija koja sada ima 32 jedinice lokalne samouprave, tj. 7 gradova i 25 općina. I na taj način povijesni se krug zatvorio. Od prvih početaka županijskog ustrojstva iz davnog trinaestog stoljeća vraćena je u naše doba županijska upravna tradicija na ovim prostorima.



2. Gospodarstvo

Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Geostrateški položaj županije doprinosi razvoju i ostvarivanju ciljeva strategije gospodarskog razvoja Krapinsko-zagorske županije:
- Smanjuje se stopa nezaposlenosti svih ciljanih skupina,
- Posebna pozornost posvećena je mlađim dobnim skupinama,
- Posebna pozornost posvećena je proizvodnim djelatnostima,
- Razvijaju se poslovni predjeli kao žarišta razvoja gospodarstva,
- Ostvaruju se regionalni gospodarski clusteri (povezivanje sa slovenskim općinama).
Povećane su investicije u cestovnu infrastrukturu. Kroz projekte i programe, kao i uz pozicioniranje i brandiranje županije, stvara se konkurenta zajednica za globalno tržište. To je vidljivo kroz:
- Jačanje konkurentnosti i rast izvozno orijentiranih proizvodnji u prerađivačkoj industriji,
- Povezivanje gospodarskih subjekata (clusteri),
- Jačanje poduzetničke i tehnološke infrastrukture kroz iskorištavanje nacionalnih programa, programa EU te privatnih sredstava,
- Razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama gospodarstva ,
- Stvaranje mape projekata unutar ROP-a za korištenje sredstava nacionalnih i EU fondova,
- Razvoj financijskih instrumenata za potporu poduzetništvu,
- Jačanje sposobnosti za privlačenje stranih ulaganja.
- Osnivanje lokalnog garantnog fonda.



3. Turizam

Ako biste tražili mjesto za život primjeren čovjeku, podalje od industrijskih i urbanih sklopova svijeta u kojem živimo, zacijelo biste među mnogima odabrali Hrvatsko zagorje. Oaza je to sačuvane prirode, pejsaža, čistoga zraka i blagih i zdravlju ljekovitih voda. Kulturno naslijeđe feudalizma na ovom području označava sklad arhitekture mnoštva utvrđenih dvoraca (burgova) i dvoraca s idiličnošću prirode. Uz njih vezane priče i legende daju duhovnom ozračju Hrvatskoga zagorja aureolu mističnosti.
Krapinsko-zagorska županija jest i županija toplica - Krapinske, Stubičke i Tuheljske Toplice od davnina su poznata diljem svijeta. Čuveno termalno lječilište - Krapinske Toplice - smještene su u mirnoj kotlini okruženoj slikovitim brežuljcima. Od Zagreba su udaljene 46 kilometara. U rimsko doba nosile su naziv Aquae vivae – voda života. Ljekovita svojstva vode temelj su razvijene ponude zdravstvenog turizma. U mjestu djeluje Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u kojoj se s puno uspjeha liječe reumatska, ortopedska i kardiovaskularna oboljenja. U Krapinskim Toplicama smještena je i najsuvremenija bolnica za invazivnu kardiologiju u Hrvatskoj, poznata pod imenom «Magdalena». Središtem mjesta dominira Hotel Aquqae vivae. Hotel raspolaže s 250 postelja u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama te apartmanima.
Podno zagorske strane Zagrebačke gore smjestile su se Stubičke Toplice. Popularni «Stubaki» kako ove toplice već godinama nazivaju naraštaji posjetitelja, omiljeno su izletište Zagrepčana. Stubičke Toplice diče se stoljetnom turističkom tradicijom. Izvori termalne vode spominju se još u 13. stoljeću. U 19. stoljeću ljekovita svojstva vode opazio je i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, koji kupuje toplice, te ih uređuje u onda moderno zdravstveno i turističko odredište. Voda na izvoru temperature topline je od 43 do 69 stupnjeva celzijeva. Kemijski je vrlo bogata sastava. Kao i u
Krapinskim Toplicama i ovdje je voda temelj razvitka lječilišnoga turizma. U
Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju uspješno se liječi: reumatizam zglobova i mišića, išijalgija, diskopatija te posttraumatska stanja. Kvalitetan smještaj omogućuje novosagrađena građevina "Dijana" u Specijalnoj bolnici sa 65 kreveta u jednokrevetnim , dvokrevetnim sobama i apartmanima. Bogatu ponudu zdravstvenoga turizma oplemenjuje hotel Matija Gubec sa 220 postelja. U sklopu hotela je zatvoreni i poluzatvoreni bazeni opremljeni vodenim atrakcijama poput hidromasaža, vodenih slapova i topova. Gostima su na raspolaganju fitness dvorana, sauna i solarij. Hotel je opremljen modernom višenamjenskom kongresnom dvoranom kapaciteta 250 sjedećih mjesta. Vanjski kupališni sklop sastoji se od 8 bazena, koji tijekom ljeta privlače i nekoliko tisuća kupača na dan.
Okružene netaknutom prirodom zagorskih brežuljaka i udaljene tek 40-tak kilometara od Zagreba Terme Tuhelj nude bogatu turističko-ugostiteljsku ponudu za aktivan odmor ili opuštanje i obnavljanje u izvornoj prirodi. Termalna voda, prirodno ljekovito blato, masaže i saune, vanjski i unutarnji bazeni, bogat izbor športskih terena, te dvorac iz 18. stoljeća idealan su izbor za odmor, zabavu ili rekreaciju. Temperatura vode od 33 stupnja celzija i ljekovito blato pomažu pri relaksaciji i obnovi organizma. U tu svrhu u ponudi su i sauna program i program različitih masaža, te uređeni športski tereni. Jedna od najvećih atrakcija je popularno noćno kupanje vikendom popraćeno bogatim animacijskim programom. Uz turističko rekreacijski centar nalazi se barokni dvorac "Mihanović", koji uz nacionalnu kuhinju i bogat izbor zagorskih specijaliteta u svom restoranu i vinoteci nudi poznata hrvatska i europska vina.
Na samom izvoru prirodne ljekovite termalne vode Terme Jezerčica u Donjoj Stubici otvorene su 1. srpnja 2005. godine. Smještene su u mirnoj okolici uz sam Park prirode Medvednica. Hotel Terme Jezerčica raspolaže sa 108 kreveta. Cijelim sklopom hotela provedena je prirodna izvorska termalna voda temperature 36 ºC. Hotelski restoran svoju ponudu temelji na lokalnim jelima i zdravoj hrani. Uz restoran nalazi se lounge bar čiju ponudu posebno krasi bogat izbor koktela. Vinska karta sadrži brojna vrhunska domaća i strana vina. Wellness centar od 2150 m2 zasigurno će biti omiljeno mjesto opuštanja. Terme Jezerčica razvijaju i kongresni turizam. Raspolažu s tri tehnički izvrsno opremljene dvorane, u kojima može ugodno raditi od 40 do 200 ljudi. Dvorane su opremljene za održavanje poslovnih sastanaka, seminara i kongresa.
Pri spomenu Marija Bistrica svatko će prvo pomisliti na hodočašće čudotvornoj Majci Božjoj Bistričkoj. Čudotvorni kip crne Majke Božje već više od tri stoljeća u Mariju Bistricu dovodi brojne hodočasnike iz Hrvatske i svijeta. Godišnje radi duhovne obnove, zavjetovanja, zahvale ili molitve Mariju Bistricu pohodi oko 500.000 hodočasnika. Zbog vjerskog i nacionalnog značaja Marija Bistrica je od strane Hrvatske biskupske konferencije proglašena Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke. Sklop svetišta čine: Župna crkva sv. Marije, crkva na otvorenom Blaženoga Alojzija Stepinca te Kalvarija s postajama Križnoga puta, koja je svaka za sebe vrijedno umjetničko dijelo poznatih hrvatskuh kipara. Pobožnost Križnog puta sa upaljenim svijećama nezaboravan je doživljaj za svakog posjetitelja Marije Bistrice. Marija Bistrica je i nacionalno središte hrvatskog medičarskog i licitarskog obrtništva. Hodočasnicima je na usluzi velik broj restorana s domaćom gastronomskom ponudom.

Nezaobilazna hodočasnička crkva jest i crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu iznad Krapine. Smještena na slikovitom brežuljku iznad grada svojim mirom, ljepotom i unutrašnjim uređenjem osim hodočasnika privlači mnogobrojne turiste. Krapina, rodno mjesto Ljudevita Gaja, prijestolnica je kajkavske kulture i kajkavske riječi. Dugogodišnja festivalska tradicija hrvatskoj je kulturi podarila popjevke bez čijih melodija i stihova ne može se zamisliti niti jedno pučko slavlje. Dobro mi došel prijatelj ili Suza za zagorske brege - samo su neke od njih.
Ispod jednog brega u samom središtu Krapine nalazi se svjetski poznato nalazište paleolitskog neandertalca. Krapinski je pračovjek proslavio hrvatsku znanost diljem svijeta. A svijet drevnih predaka najbolje dočarava šetnja muzejem krapinskog pračovjeka te lijepo uređenim prostorom Hušanjakova. One koje zanima nešto bliža povijest, odnosno život Zagoraca na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, preporučujemo posjet jedinom hrvatskom muzeju na otvorenom, etno-selu u Kumrovcu. On «živi» u srcu sela, te posjetiteljima dočarava zagorsku tradiciju ruralnog prostora. Starinske hiže kriju zanimljive prikaze seoske kulture življenja kao i prezentacije tradicijskih obrta. Muzejske radionice, prezentacije starih zanata i raznovrsna događanja razlog su velikog zanimanja posjetitelja. Kumrovec je i rodno mjesto Josipa Broza Tita, a u blizini Kumrovca, u prelijepom krajoliku Zelenjaka, nalazi se i Spomenik hrvatskoj himni ispjevanoj u idiličnom pejsažu klanječke okolice. U središtu Klanjca, na udaljenosti manjoj od 100 metara, nalaze se još dva bisera kulturnoga naslijeđa – Franjevački samostan sa crkvom i Galerija Antuna Augustinčić.
Franjevački samostan i crkvu 1640. godine grade franjevci koji u Klanjec stižu na poziv gospodara Cesargrada, Žigmunda Erdödya. U samostanu se nalazi zavičajna zbirka koja čuva djela crkvene umjetnosti, a ljepotom se ističe sarkofag grofova Erdodya iskovan u kositru. Nasuprot samostana nalazi se Galerija Antuna Augustinčića. U njoj su izložena djela koja je veliki majstor poklonio rodnom gradu, ali i replika čuvenoga spomenika miru čiji se izvornik nalazi ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. Antun Auguustinčić izradio je i spomenik vođi seljačke bune Matiji Gupcu koji se nalazi u Gornjoj Stubici. Kip neustrašivog borca za pravicu promatra stubičku dolinu, poprište krvave bitke sa slikovitog brežuljka pokraj dvorca Oršić.
Uspomene na slavne dane zagorske povijesti svake posljednje subote u lipnju oživljava viteški turnir u dvorcu Oršić u Gornjoj Stubici. U baroknom dvorcu, pokraj spomenika nalazi se i Muzej seljačkih buna koji nas stalnom izložbom vraća u feudalno društvo i borbe za stare pravice. Na susjednom brežuljku, iznad mjesta Gornja Stubica, nalazi se više od 400 godina stara Gupčeva lipa kod koje je, prema predaji, počela velika seljačka buna. Ovo, možda najpoznatije stablo u Hrvatskoj, zaštićeni je spomenik prirode.
Nekoliko kilometara južnije smjestio se kasnobarokni dvorac Stubički Gulubovec, koji je nekoć bio u vlasništvu zagrebačkoga biskupa Maksimilijana Vrhovca. Dvorac je danas sjedište društva Kajkaviana koje u njemu organizira izložbe i glazbene nastupe.
Putovanje zagorskim dvorcima nastavljamo u Desiniću. Srednjovjekovni kasnogotičko renesansni burg Veliki Tabor stoljećima mami uzdahe posjetitelja. Povijest se tu isprepliće s legendom - grofovi Celjski i prelijepa Veronika desinička glavni su akteri ljubavne drame čiju tajnu čuvaju zidovi dvora. Danas je dvorac otvorena pozornica i mjesto održavanja međunarodnog filmskog festivala kratkoga filma «Tabor film festivala» a manifestacija «Tabor pod Taborom» vraća posjetitelje u doba srednjeg vijeka i hrabrih vitezova. Posjetitelji Tabora mogu kušati ponudu zagorskog seoskog turizma na obližnjim seoskim imanjima. Zdrava hrana, domaći specijaliteti i kapljica s obližnjih brjega gostima pružaju svu ljepotu i kvalitetu idiličnog života na selu.
Manifestacije poput «Zlatarskog pajdaškog sprehajanja» ili «Pregradske berbe grojzdja» slave ljepotu takva načina življenja još uvijek vezanog uz prirodu i godišnja doba.
Opuštajući boravak u idiličnom prirodnom okružju praćen vrhunskom uslugom smještaja gostima pruža hotel “Dvorac Bežanec” pokraj Pregrade. Bežanec je jedan od 10 najluksuznijih hotela u Hrvatskoj. Gostima nudi 25 luksuznih apartmana i dvokrevetnih soba, banketne i kongresne usluge, vinoteku s 500 vrsta vina, prodajnu galeriju slika, koncertni atrij i noćni klub. Ovo je samo dio široke lepeze zagorske turističke ponude. Hrvatsko Zagorje svakom posjetitelju nudi stotine još neispričanih priča za čije je otkrivanje potreban samo jedan korak, posjet zelenoj zipki Hrvatske.

Turistička zajednica županije: www.tz-zagorje.hr  


 
Vi ste:
vlasnik/ca dvorca
potencijalni kupac
planiram posjet nekom dvorcu
generalno zainteresiran/a za temu dvoraca
ovdje sasvim slučajno