HR | EN
 
 
unesite e-mail:
želim primati
ne želim
 

Požeško-slavonska županija

Naziv županije: POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA 

 

Površina : 1.815,24 km2
Broj stanovnika: 85.831
Ustrojstvo lokalne samouprave : 5 gradova 5 općina 277 naselja
Popis gradova i općina :

Gradovi:
Požega
Pakrac
Pleternica
Lipik
Kutjevo

Općine:
Brestovac
Čaglin
Jakšić
Kaptol
Velika



Kontakt informacije:

Adresa: Požeško-slavonska županija, Županijska 7, 34 000 Požega
Telefon: 034-290/290
Faks: 034-290-200
E-mail: damir.potrebica@psupanija.hr, mladenko.soldo@pszupanija.hr
anton.devcic@pszupanija.hr
Web: www.pszupanija.hr



1. POVIJEST

Požeško-slavonska županija kao jedna od najstarijih hrvatskih županija, spominje se u 13. stoljeću kada je u požeškoj tvrđavi bilo sjedište županije čiji je uspješan srednjovjekovni razvitak prekinut turskim osvajanjem Požege 1537. godine.
Turci vladaju Požegom sve do 1745. godine, i u doba njihove vladavine Požega je bila sjedište požeškog sandžaka.
Nakon oslobođenja od Turaka, drugi put se uspostavlja županija, te opet jača njezin gospodarski, kulturni i društveni život. Kao takva županija će funkcionirati sve do propasti Austrougarske Monarhije 1918. godine.
Dio županije, požešku “Vallis aureu”, kako su je nazvali stari Rimljani, okružuju Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška gora na čijim su šumovitim obroncima tragovi života koji sežu daleko u prošlost. Na ostatcima benediktinske opatije Rudina i romaničkih kamenih reljefa iz 12. stoljeća, uklesan je prvi natpis na latinskom pismu. Cisterciti su nam ostavili iskustvo uzgoja vinove loze, franjevci su se isticali pastoralnom i obrazovnom djelatnošću, isusovci 1699. godine osnivaju gimnaziju u Požegi u kojoj djeluje Academia Possegana sa studijem filozofije i teologije. Bogat kulturni život tijekom 19. stoljeća Požegi donosi ime «slavonska Atena».
Požega je imala čitaonicu 1845. godine. U Požegi je napisan i tiskan 1863. godine prvi hrvatski roman “Požeški đak” Miroslava Kraljevića, a 1847. godine Požega i Požeško-slavonska županija prva u Hrvatskoj uvodi u javni život hrvatski jezik.
U Požegi je, u županijskoj palači, po treći put sjedište Županije, utemeljene 14. travnja 1993. godine, sedamdeset godina nakon njenog drugog ukidanja.
Bogato kulturno naslijeđe stvarano stoljećima čini Požegu jedinstvenom i neponovljivom, a danas su u njoj sjedište Požeško-slavonske županije, Veleučilišta i Požeške biskupije.

 

2. GOSPODARSTVO

Nezaposlenost: prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, posljednjih pet godina broj nezaposlenih znatno se smanjio. Godine 2005. bilo je 2113 nezaposlenih manje (27,9%) nego 2001. godine. Broj nezaposlenih krajem veljače 2006. godine iznosio je 5823 osobe, od čega 3242 žene, odnosno 55,7%.
Gledajući dobnu strukturu, krajem veljače 2006. godine najviše nezaposlenih bilo je u dobi od 20-24 godine (1041 ili 17,9%), zatim od 25-29 godina (787 ili 13,5%) te u dobi od 50-54 godina (717 ili 12,3%). Prema razini obrazovanja najveći broj nezaposlenih je sa završenom srednjom školom do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (41,5%), zatim sa završenom osnovnom školom (24,7%) te sa srednjom školom za zanimanja u trajanju 4 i više godina i gimnazija (21,1%).

Zaposlenost: krajem 2005. godine u županiji je bilo ukupno 20.750 zaposlenih i to 15.993 u pravnim osobama, 3.524 u obrtu, 149 u samostalnim profesionalnim djelatnostima, 1.084 u poljodjelskim gospodarstvima.
Krajem ožujka 2005. godine najveći broj zaposlenih je u prerađivačkoj industriji 27,18% (od toga 44 % žena), trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 12,29% (46%), javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 13,24% (26%), zdravstvena zaštita i socijalna skrb 8,05% (76%) , građevinarstvo 7,72% (12%), obrazovanje 6,82% (72%), poljodjelstvo lov i šumarstvo 5,44% (23%) i ostala područja 19 %.

Uvoz-izvoz: gospodarstvo Požeško-slavonske županije u 2005. godini ostvarilo je vanjsko-trgovinsku razmjenu u sljedećoj vrijednosti:
Izvoz - US$ 89.092.281
Uvoz - US$ 61.239.768
Već dugi niz godina imamo suficit u vanjsko-trgovinskoj bilanci. 98% izvoza ostvaruje prerađivačka industrija, a uvoz ostvaruju 78% prerađivačka industrija, 13,3% trgovina, 1,6% cestovni prijevoznici i 1,3% građevinarstvo.



3. TURIZAM

Prirodne ljepote, bogatstvo i raznolikost krajolika u kojem se smjenjuju plodna slavonska polja s vinorodnim brežuljcima i šumovitim padinama, osnova su razvitka turizma Požeško-slavonske županije.
Turizam je oduvijek imao važnu ulogu u gospodarstvu Županije. I pored postojeće turističke ponude postoje znatno veće prirodne mogućnosti za proširenje i povećanje turističke ponude.
Brojnim posjetiteljima dobro su znani bazeni s termalnom vodom u Velikoj, dok Lipik, nakon završetka rata i polaganom obnovom, sve bolje koristi mogućnosti za razvitak lječilišnog turizma.
Kao primjer rijetkog prirodnog bogatstva i važan dio turističke ponude jest Park prirode Papuk, koji je omiljeno odredište planinara i izletnika. Park prirode je stanište rijetkih primjeraka flore i faune.
Nadaleko su poznata zaštićena vina kutjevačkog, požeškog, pakračko-lipičkog i pleterničkog vinogorja. Uz vinogradarsto i vinarstvo, nastoji se obogatiti turistička ponuda koja bi se osobito vezala uz rutu vinske ceste koja se proteže južnim obroncima Papuka (vinske kuće, podrumi, kušaone…). U blizini vinske ceste, u Kutjevu, smješten je i vinski podrum iz 1232. godine.
U različitim dijelovima županije razvijaju se oblici seoskog turizma, s ponudom tradicijskih domaćih jela i pića, kulena, domaćih rakija i sl.
Sama Požega - njena urbana barokna jezgra, specifičan gradski trg sa spomenikom Presvetog Trojstva okružen boltama – kulturno je dobro s brojnim vrijednim povijesnim građevinama: srednjovjekovna crkva Sv. Lovre, isusovački Kolegij (danas sjedište Požeške biskupije), franjevačka crkva Sv. Duha, Gradska kuća, zgrada Gradskog muzeja, požeška katedrala - crkva Sv. Terezije Avilske, gimnazija iz 1699. godine, Županijska palača i dr.
Sve to zajedno čini Požeško-slavonsku županiju jedinstvenom, zanimljivom i prepoznatljivom u bogatom mozaiku hrvatskih županija .



ZANIMLJIVOSTI / POSEBNOSTI ŽUPANIJE:

Kao srce Slavonije, Požeško-slavonska županija okružena je s pet županija i jedina je uz Bjelovarsko-bilogorsku županiju, koja ne izlazi na vanjsku granicu Republike Hrvatske.
Požeško-slavonska županija jest županija bogata nezagađenog okoliša i obilja prirodnih izvora. Krajolik je atraktivan i prirodni resursi ne samo da mogu podržavati razvoj, već su i pokretač razvoja.
Iako prostor županije, u usporedbi s mnogim dijelovima Hrvatske, nije primarno turističko područje, očita je potreba iskorištenja postojećih resursa, bujnih šuma i proizvodnje kvalitetnih poljodjelskih proizvoda. Turistička ponuda dodatno se potpomaže usmjerenjem na ekološki čistu proizvodnju zdrave hrane.
U županiji je i velik broj kulturnih i povijesnih lokaliteta. Mnogi lokaliteti i građevine značajni su dio nacionalnog kulturnog identiteta, no postoji i velik broj manjih lokaliteta – pa i dvoraca i vila u ruralnim okruženjima, koji mogu poslužiti kao podloga za razvoj lokalnog turizma.
Županija je i domaćin brojnih kulturnih događanja: Hrvatska revija jednominutnog filma, Festival zlatne žice Slavonije, Dani kruha, Ivanjski krijes, Pakračko ljeto, Lipiku s ljubavlju, Likovna kolonija Alilovci, Festival pjevača amatera Zlatni glas Zlatne doline Kaptol, Cvjetići glazbe Pleternica, Čuvajmo običaje zavičaja, Bekteški susreti, Poljadija u srcu, Pjesmom u jesen , Graničarsko sijelo i sl.
Županija je dom multi-etničkog stanovništva gdje harmonična kulturna raznolikost podržava društvenu koheziju i efektivnu društvenu aktivnost.
Samo postojanje manjinskih grupa uzrokuje jačanje tolerancije u društvu i omogućava prevladavanje društvenih posljedica rata, ali i obogaćuje kulturni i društveni život te omogućuje razvoj suvremenog društva u našoj Požeško-slavonskoj županiji.

 
Vi ste:
vlasnik/ca dvorca
potencijalni kupac
planiram posjet nekom dvorcu
generalno zainteresiran/a za temu dvoraca
ovdje sasvim slučajno