O projektu
Međunarodni projekt Villas, stately homes and castles – compatible use, valorisation and creative management (skraćeni naziv Villas) odvija se u sklopu programa Interreg, prihvaćen je u prosincu 2003. godine, i trajati će do kraja 2006. godine. Interreg je inicijativa Europske unije kojom se promiče prekogranična, transnacionalna i međuregionalna suradnja. Cilj je jačanje gospodarske i socijalne kohezije europskog prostora kroz promicanje skladnog razvoja čitavog europskog kontinenta. Unutar Interreg IIIb programa utvrđeno je jedanaest zemljopisnih područja, a Republika Hrvatska sudjeluje u Cadses području (Central European, Adriatic, Danubian, South-Eastern Space) koje obuhvaća zemlje članice EU i zemlje nečlanice EU, među kojima je i Hrvatska. Prvovažne teme Interreg IIIb programa odnose se na promicanje prostornog razvoja, učinkovit i održiv prometni sustav i razvoj informacijskog društva, upravljanje prirodnim i kulturnim naslijeđem, te zaštita okoliša, upravljanje resursima i sprječavanje rizika. Projekt Villas financiran je kroz program INTERREG za dio koji se provodi u zemljama članicama EU dok zemlje nečlanice sudjeluju in kind, što podrazumijeva da same osiguravaju novac za provedbu projekta. Stoga hrvatski dio projekta financiraju hrvatski sudionici – Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske, županije (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka) te Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U projektu Villas aktivno djeluje 16 sudionika (institucija): sedam iz Italije, jedan iz Austrije, jedan iz Grčke i sedam iz Hrvatske. Glavni nositelj projekta (lead partner) jest Regione Veneto - Direzione cultura (Italija). Ostali talijanski sudionici projekta jesu: Istituto Regionale Ville Venete (IRVV), Provincia di Campobasso, Università di Ferrara - Dipartimento di Architettura, Università di Trieste - Dipartimento di Ingegneria Civile, Istituto di Beni culturali - Regione Emilia Romagna i Regione Umbria. Austrijski partner u projektu jest Ured za prostorno planiranje i razvoj pokrajine Koruške iz Klagenfurta (Amt der Kärntner Landesregierung, Abt. 20 – Landesplanung), a grčki je partner Gradska uprava Krfa (Municipality of Corfu). Projekt Villas ostvaruje se kroz šest projektnih tema (work packages), koje koordiniraju različite institucije:
1) projekt-management;
2) analiza zakonodavnog, povijesnog, konzervatorskog i gospodarskog konteksta;
3) sistematizacija prikupljenih podataka i ocjena rezultata obnove;
4) ocjena modela za primjenu i razvoj;
5) transnacionalni plan i pilot-projekti za vrjednovanje kulturnoga naslijeđa i
6) razvoj teritorijalnoga partnerstva kroz «mrežu» i pilot-projekte.
Nikša Božić, dipl.ing.arh.
tajnik hrvatskog dijela Projekta Villas,
Glavni je cilj projekta Villas povećati vrijednost kulturnog naslijeđa koje se sastoji od povijesnih dvoraca, kurija, zamkova, vila i ljetnikovaca u Cadses prostoru (prostor središnjeg Jadrana, južnog Podunavlja i jugoistočne Europe). Povijesno naslijeđe dvoraca, kurija, zamkova, vila i ljetnikovaca važan je čimbenik lokalnog identiteta, međutim, velik je broj takvih zdanja danas bez prave namjene, bez riješene vlasničke strukture i u različitim fazama propadanja. Cilj je projekta poboljšati i revitalizirati estetske, ali i gospodarske aspekte arhitektonskog naslijeđa kreirajući modele vrjednovanja i definirajući kompatibilne strategije prenamjena dvoraca te kompatibilnost s planskim elementima i problemima pojedinih regija. U dužem roku očekuju se pozitivni učinci na lokalne zajednice kroz mogućnosti investiranja, promociju dvoraca te osmišljavanje ponude kulturnog turizma i kulturnih putova na nacionalnoj i europskoj razini. Osnovno je polazište projekta Villas da kulturno naslijeđe - očuvano i upravljano na primjereni način - može imati važnu ulogu u prostornom i gospodarskom razvoju pojedinih područja. Glavni interes u ovom projektu usmjeren je na probleme suvremene namjene dvoraca i njihovu prilagodbu suvremenim zahtjevima. Uz nužno zadovoljavanje uvjeta kvalitetne obnove povijesnih građevina nastoji se osmisliti takve namjene koje će biti samoodržive u ekonomskom smislu. Dvorac se, sa svojim pripadajućim sklopom, promatra kao pokretač gospodarskog razvoja prostora u kojemu se osjeća njegovo zračenje. Znanstveno-stručni skup Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima (Zagreb, 2005.) rezultat je dvogodišnjih aktivnosti hrvatskih sudionika u projektu Villas. Uz web stranice hrvatskoga dijela projekta bilo bi to dobro pripremljeno polazište za sve aktivnosti od državne do lokalne razine na revitalizaciji hrvatskih dvoraca, kurija, vila i ljetnikovaca s prihvatljivim znanstvenim i stručnim uporištima provjerenim na europskoj razini. Cilj je znanstveno-stručnog skupa bio okupiti znanstvenike i stručnjake, vlasnike i korisnike dvoraca, odgovorne osobe iz državnih tijela i institucija, jedinica lokalne uprave i samouprave, služba zaštite kulturnoga naslijeđa, kao i možebitne naručitelje i osobe s kreativnim idejama te sve druge zainteresirane osobe i institucije za tematiku dvoraca, kurija, dvoraca-zamaka, vila i ljetnikovaca. Raspravljalo se o temama prenamjene i kreativnog upravljanja dvorcima u kontekstu postojećih zakonodavnih i ekonomskih ograničenja, o problemima vlasništva, problemima financiranja te o konkretnim iskustvima ili planovima prenamjene takvih građevina. Ujedno je to bila i prilika za promociju pojedinih projekata prenamjene dvoraca, kurija, vila i ljetnikovaca. U kontekstu međunarodnog projekta Villas skup ima za cilj stvaranje znanstvene i stručne mreže partnerstva te otvaranje foruma za razmjenu iskustava i ideja u budućnosti. Na znanstveno-stručnom skupu 2005. godine težište rasprave bilo je usmjereno na tri teme: _ Dvorci, kurije i ljetnikovci - kulturno naslijeđe kao pokretač gospodarskog razvoja - Stvaranjem novih modela vrjednovanja kulturnog naslijeđa te utvrđivanjem strategija i smjernica za primjerene prenamjene kulturno naslijeđe može postati važan čimbenik gospodarskog razvoja. Cilj je definiranje prihvatljivih oblika prenamjena povijesnih građevina kako bi se poticalo privatno poduzetništvo u području kulture, na način da povijesne građevine postaju ne samo pojedinačno gospodarski održive već i da budu pokretači razvoja šireg područja; _ Primjeri prenamjene dvoraca: iskustva, problemi, mogućnosti i planovi - Kroz predstavljanje primjera prenamjene dvoraca u Hrvatskoj i u Europi otvoriti će se mogućnosti za upoznavanje s najboljim primjerima, za razmjenu iskustava te za otvaranje rasprave o problemima prenamjene i načinima njihova rješavanja. Primjeri prenamjene dvoraca, kurija i ljetnikovaca razmatraju se s gledišta očuvanja spomeničkog naslijeđa te s gledišta gospodarske održivosti. _ Kreativno upravljanje kulturnim naslijeđem u okvirima zakonodavnih i ekonomskih ograničenja - Da bi se stvorili preduvjeti za buduće prenamjene povijesnih građevina potrebno je i kritički vrednovati postojeću zakonsku regulativu te opće gospodarske (ne)prilike u kojima se odvija prenamjena dvoraca. Osim analize našeg lokalnog konteksta dragocjena su inozemna iskustava na području zakonodavstva te korištenja lokalnih, nacionalnih i međunarodnih izvora financiranja za projekte prenamjene dvoraca, kurija, zamkova, vila i ljetnikovaca. Iz pisanih radova četrdesetak sudionika znanstveno-stručnog skupa proizlašli su zaključci i preporuke koji se upućuju svima koji na bilo koji način skrbe za zaštitu, obnovu i revitalizaciju dvoraca, kurija, vila i ljetnikovaca ili na bilo koji način žele pridonijeti boljoj budućnosti tih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Pozvani su svi – od ministarstava te državnih, sveučilišnih i znanstvenih institucija do lokalne uprave i samouprave te udruga i pojedinaca – da spriječe propadanje i daljnje uništavanje hrvatskih dvoraca, kurija i ljetnikovaca te da pridonesu njihovoj revitalizaciji na kulturno-društveno prihvatljiv i gospodarski održiv način. U tom smislu predlaže se sljedeće:
1) Napraviti sustavnu evidenciju dvoraca, kurija, dvoraca-zamkova, vila i ljetnikovaca na području Hrvatske po pojedinim županijama - utvrditi njihov broj, građevno stanje, način korištenja i druge važne podatke;
2) Provesti vrjednovanje (kategorizaciju) na državnoj razini koje će omogućiti usporedbu s europskim sličnim primjerima te postavljanje objektivnih kriterija za zaštitu, obnovu, revitalizaciju i prenamjenu;
3) Na državnoj razini kreirati nacionalnu strategiju obnove i revitalizacije dvoraca i sličnih građevina;
4) Poticati pronalaženje suvremenih namjena za napuštene dvorce, te dozvoliti njihovu prilagodbu suvremenim funkcionalnim, oblikovnim i gospodarskim zahtjevima uz nužno usklađivanje sa spomeničkim svojstvima pojedinih građevina;
5) Uskladiti zakone i propise koji se primjenjuju u obnovi graditeljskoga naslijeđa da bi se spriječilo preklapanje kompetencija pojedinih državnih institucija i jasno odredila hijerarhija primjene pojedinih propisa;
6) Prihode od spomeničke rente ciljano i prema unaprijed postavljenom programu usmjeriti na obnovu i revitalizaciju dvoraca jer oni kao kulturna dobra poprimaju i dimenziju društvene vrijednosti koju koriste i drugi, a ne samo vlasnici;
7) Dopunom zakona i propisa uvesti porezne olakšice za ulaganja u obnovu dvoraca uz uvjet poštivanja svih konzervatorskih odredbi, a postotak olakšice mogao bi biti proporcionalan sa spomeničkom kategorijom građevine;
8) Afirmirati suradnju i partnerski odnos Države i vlasnika dvoraca u provedbi zajedničkog programa revitalizacije;
9) Po uzoru na slične institucije u Europi utemeljiti institut ili centar za istraživanje, praćenje obnove i revitalizacije dvoraca, kurija, dvoraca-zamaka, ljetnikovaca i vila;
10) Pod pokroviteljstvom i u suradnji s Ministarstvom turizma, Ministarstvom kulture, Hrvatskom turističkom zajednicom i županijskim turističkim zajednicama pokrenuti marketinški osmišljen nacionalni projekt sponzoriranih obnova i revitalizacija najvrjednijih dvoraca i ljetnikovaca u Hrvatskoj te pokrenuti marketinški osmišljene projekte kulturnih putova dvoraca, zamkova i ljetnikovaca;
11) Poticati uključivanje dvoraca, kurija, dvoraca-zamaka, vila i ljetnikovaca u turističku ponudu, posebice u hotelsko-ugostiteljskoj djelatnosti visoke razine usluge;
12) Sudjelovanjem u različitim europskim projektima pripremiti se za korištenje europskih pristupnih fondova.
Prof.dr.sc. Mladen Obad Šćitaroci
voditelj hrvatskog dijela Projekta Villas
Uvod - Ciljevi projekta VILLAS
Kulturno naslijeđe - očuvano i upravljano na primjereni način - može imati važnu ulogu u prostornom i gospodarskom razvoju. Projekt Villas usmjeren je upravo tome. Cilj projekta je poboljšati i revitalizirati estetske i gospodarske aspekte naslijeđa dvoraca, kurija i ljetnikovaca, kreirajući modele vrjednovanja i utvrđujući prihvatljivu strategiju prenamjena dvoraca u skladu s planskim kriterijima i prostornom politikom zemalja i regija u Cadses prostoru, razvijajući kompatibilnost s planskim elementima i problemima pojedinih regija. U Cadses prostoru nalaze se brojna zaštićena zdanja. Dugoročno gledajući, očekuju se pozitivni učinci na lokalne zajednice i gospodarstvo kroz unaprjeđenje znanja, investicijske mogućnosti, kulturni turizam i druge aktivnosti, te poboljšanje i unaprjeđenje zakonodavnog okvira na nacionalnoj i europskoj razini u širem smislu.
Projekt je podijeljen na šest projektnih tema koje se odnose na prikupljanje i analizu podataka, kreiranje modela evaluacije i izradu planova prenamjene, te razvoj teritorijalnog partnerstva kroz pilot projekte i mreže. Stvaranje znanstvene i stručne mreže partnerstva i promotivne aktivnosti imaju za svrhu razmjenu rezultata i proširenje utjecaja projekta izvan granica ciljanog prostora.
Projekt je nastao kao odgovor na potrebu za očuvanjem i poboljšanjem povijesnog naslijeđa koje predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika povijesnog identiteta na lokalnoj i europskoj razini. U Cadses prostoru malo je povijesnih zdanja koja su u dobrom stanju, a i ta su slabo iskorištena, nisu učinkovito vrjednovana i nalaze se u različitim fazama propadanja. Razlozi za takvo stanje leže uglavnom u nedovoljnoj promidžbi, zapuštenosti dvoraca i oskudnim resursima za njihovo upravljanje. Većina se građevina ne koristi učinkovito. Promjene u načinu života i usitnjavanje velikih posjeda doveli su do toga da vlasnici ne raspolažu s dovoljno sredstava za njihovo održavanje, dok su javna sredstva često ograničena na alternativne oblike izdvajanja. Smjernice upravljanja povijesnim zdanjima mogu se sagledati u teoriji i praksi, a graditeljsko naslijeđe može se očuvati kroz prenamjenu u gospodarske svrhe. Također, mogu se utvrditi nove tipologije zakonodavnih ograničenja i različite razine korištenja tih građevina. Novi oblici gospodarske namjene moraju biti u skladu sa spomeničkim svojstvima te prenamjena mora biti održiva i gospodarski isplativa. To je moguće postići na način da se osiguraju financijska sredstva za održavanje građevina i da se osigura ekonomska korist području na kojemu se građevina nalazi, a da se pritom očuvaju povijesna i arhitektonska obilježja kulturnog dobra.
Glavni cilj projekta jest unaprjeđenje kulturnog naslijeđa u funkciji razvoja regije na način da se osigura zaštita, opstanak i promidžba u skladu s održivim razvojem, primjenjujući zajedničke metodologije i definirajući združene strategije koje s jedne strane uključuju prostorno planiranje, a s druge održive metode obnove.
Daljnji ciljevi projekta su sljedeći:
1. Poboljšati strategije dodjele sredstava za obnovu i vrjednovanje kulturnog naslijeđa u Cadses prostoru kroz klasifikaciju potencijalnih gospodarskih namjena, utvrđivanje novih tipologija zakonskih ograničenja, poboljšanje pravnih instrumenata i uspostavu zajedničkih metoda upravljanja.
2. Povećati broj investicija u kulturno-arhitektonsko naslijeđe i privući poduzetnike kroz poticanje privatno-javnog partnerstva (PPP).
3. Stvoriti preduvjete za razvoj održivog turizma koji se temelji na kulturnom naslijeđu kroz povećanje razine znanja, obnovu i revitalizaciju kulturnih dobara stvaranjem nove mreže koja će rasprostraniti kulturni život u Europskoj Uniji.
U širem zemljopisnom kontekstu kao što je Cadses regija, cilj projekta jest značajno utjecati na strukturu prostora. Poticaji za prostorni razvoj koji su došli od projekta uključuju intenzivne odnose i međuovisnost koji se stvaraju između partnera u projektu i na taj način poboljšavaju integraciju kroz razvoj mreže i aktivnosti. Primjenjujući zajedničku metodologiju, slabije razvijena područja EU mogu poboljšati svoje uvjete iako imaju drugačije uvjete razvoja. Očuvanje i daljnji razvoj regionalnog identiteta te održavanje prirodne i kulturne različitosti regija i gradova zajedničko je pitanje svih Cadses zemalja, a ovaj projekt može osigurati model primjenjiv u svim europskim područjima.
Raffaella Lioce